Promatrano na razini Republike Hrvatske u drugoj polovici veljače došlo je do stagnacije i potom blagog porasta tjedne incidencije pozitivnih PCR testova po svim širim dobnim skupinama, izuzev kod djece u dobi od 0 do 6 godina. No promatrano na razini pojedinih županija trendovi se značajno razlikuju. To ukazuje na određena ograničenja u praćenju epidemioloških pokazatelja (poput efektivnog reprodukcijskog faktora) na razini zbirnih podataka iz cijele države, odnosno ograničenja u modelu utvrđivanja protuepidemijskih mjera za razinu cijele države.
U šest županija je tijekom veljače došlo do utrostručenja tjedne incidencije pozitivnih PCR testova u populaciji djece školske dobi (7 do 18 godina). Kontinuirani porast podjednakog intenziteta bio je očit još i za dobnu skupinu od 28 do 62 godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U nekoliko županija je u posljednjem tjednu veljače ponovo došlo do velikog porasta incidencije pozitivnih PCR testova u najstarijoj populaciji (85 i više godina).
Usporedno za šire dobne skupine 
7 do 18 godina 
19 do 27 godina 
28 do 62 godine 
63 do 84 godine 
85 i više godina
Usporedba razine tjedne incidencije pozitivnih PCR testova među županijama pokazuje da je stanje trenutno najgore u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a najbolje u Istarskoj županiji. Pritom je u smislu tjedne incidencije u posljednjem tjednu veljače uvjerljivo najgore stanje u populaciji djece školske dobi (7 do 18 godina) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Usporedno za šire dobne skupine 
7 do 18 godina 
19 do 27 godina 
28 do 62 godine 
63 do 84 godine 
85 i više godina
Prikaz ukupne incidencije pozitivnih PCR testova u 8. tjednu 2021. godine dodatno ilustrira relativnu ozbiljnost situacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u odnosu na ostale županije. A prikaz incidencije po užim dobnim skupinama za isto razdoblje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji otkriva donekle neočekivanu visoku incidenciju pozitivnih PCR testova kod djece u nižim razredima osnovne škole.
Trenutno stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izgleda loše i kad ga promatrano u kontekstu ukupnog razdoblja trajanja pandemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj. Porast tjedne incidencije pozitivnih PCR testova s krajem veljače je iznimno strm za dobne skupine od 7 do 18 godina i 28 do 62 godine. Pritom je kod dobi od 7 do 18 godina tjedna incidencija (514 PCR+ na 100.000 osoba) premašila dosadašnji maksimum za tu županiju iz 44. tjedna 2020. godine (398 PCR+ na 100.000 osoba), dok je kod dobi od 28 do 62 godine ona dosegla otprilike 50% dosadašnjeg maksimuma. Konačno, treba voditi računa i o tome da je u posljednjem tjednu veljače povrh 300-tinjak pozitivnih PCR testova u toj županiji zabilježeno i oko 150 pozitivnih rezultata antigenskih testova koji nisu obuhvaćeni službenim strojno čitljivim podacima na koronavirus.hr odnosno nisu obuhvaćeni u ovim prikazima incidencije.
Usporedno za šire dobne skupine 
7 do 18 godina 
19 do 27 godina 
28 do 62 godine 
63 do 84 godine 
85 i više godina
Tjedna incidencija pozitivnih PCR testova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u najpogođenijim dobnim skupinama na kraju veljače nije bila na razini najgorih brojki drugih županija na vrhuncu pandemije, ali je nužno što prije zaustaviti trend porasta. Nažalost ne ohrabruju informacije o kršenju mjera samoizolacije kojih je tijekom posljednjeg tjedna veljače u županiji bilo 39 od čega je 30 kršenja utvrđeno na granici. To upućuje na problem prekograničnog širenja virusa odnosno na to da je za razvoj pandemije vjerojatno značajniji utjecaj susjednih regija u drugim državama nego utjecaj udaljenih regija unutar Hrvatske.
Usporedno za šire dobne skupine 
7 do 18 godina 
19 do 27 godina 
28 do 62 godine 
63 do 84 godine 
85 i više godina
Promatrano po užim dobnim skupinama, na razini Republike Hrvatske je tijekom veljače došlo do porasta tjedne incidencije pozitivnih PCR testova kod djece u dobi viših razreda osnovne škole (11 do 14 godina) i srednjoškolske dobi (15 do 18 godina). Za srednjoškolsku dob značajniji porast incidencije prisutan je u desetak županija, dok je za dob viših razreda osnovne škole prisutan u pet županija. To upućuje na određeni utjecaj izravnog oblika nastave na porast broja pozitivnih PCR testova.
Republika Hrvatska 
Zagrebačka županija 
Krapinsko-zagorska županija 
Sisačko-moslavačka županija 
Karlovačka županija 
Varaždinska županija 
Koprivničko-križevačka županija 
Bjelovarsko-bilogorska županija 
Primorsko-goranska županija 
Ličko-senjska županija 
Virovitičko-podravska županija 
Požeško-slavonska županija 
Brodsko-posavska županija 
Zadarska županija 
Osječko-baranjska županija 
Šibensko-kninska županija 
Vukovarsko-srijemska županija 
Splitsko-dalmatinska županija 
Istarska županija 
Dubrovačko-neretvanska županija 
Međimurska županija 
Grad Zagreb
Napomena
Nužno je napomenuti da je sve prikazane podatke potrebno razmatrati u svjetlu okolnosti koje nevezano uz stvarnu epidemiološku situaciju izravno utječu na ukupan broj i incidenciju pozitivnih PCR testova, odnosno u svjetlu toga da (javno ili uopće) nisu dostupne informacije:
- o broju učinjenih PCR testova ili udjelu pozitivnih PCR testova po danu, županiji i dobi/dobnoj skupini,
- o regionalnom modelu i kapacitetu testiranja (PCR/AG),
- o zastupljenosti razloga PCR testiranja (rizični kontakt, simptomi, putovanje u/iz inozemstva i sl.) obzirom da je udio pozitivnih testova vjerojatno niži kod obaveznih testova vezanih uz putovanje.
Perspektiva
Od administrativnih i organizacijskih problema vezanih uz daljnji razvoj situacije mogu se istaknuti:
- izostanak strateškog plana za pristup pandemiji u kontekstu pripreme i realizacije turističke sezone,
- izostanak izlazne strategije za zdravstveni sustav, i u smislu oslobađanja resursa za redovne usluge i u smislu zaduženosti,
- izostanak strateškog plana u kontekstu problema s dostupnošću cjepiva i provedbom cijepljenja,
- izostanak razmatranja i kreiranja specifičnih lokalnih (županijskih/gradskih) modela mjera za upravljanje pandemijom, kao i uspostave specifičnih lokalnih indikatora (semafora) za aktiviranje ili deaktiviranje određenih vrsta mjera, ovisno o gospodarskim, populacijskim, prometnim i drugim specifičnostima ili kapacitetima pojedinog područja,
- izostanak značajnog poboljšanja ili povećanja kapaciteta sustava testiranja,
- izostanak nužnog redizajna pa čak i aktivnog razmatranja redizajna sustava praćenja kontakata i sustava nadzora poštivanja mjera izolacije i samoizolacije (dodatno problematično u kontekstu eventualnog – a gospodarski poželjnog – dolaska stranih turista),
- izostanak poboljšanja kvalitete i dostupnosti informacija o stanju i razvoju pandemije, uključujući promjenu modela i dinamike komunikacije tih informacija,
- nelogičnosti u odabiru i donošenju protuepidemijskih mjera – npr. trenutne mjere za Dubrovačko-neretvansku županiju zanemaruju visoku incidenciju u populaciji djece školske dobi, ne obuhvaćaju mjere ograničenja kretanja između područja visoke incidencije i ostatka županije/države (čak ni prema državama u okruženju s pogoršanom epidemiološkom situacijom),
- nedosljednosti u primjeni protuepidemijskih mjera te provedbi postupka cijepljenja, uz često neprikriveno licemjerne i omalovažavajuće postupke i izjave najodgovornijih osoba državne i lokalne vlasti te Stožera CZ RH, koji izravno podrivaju motivaciju građana za odgovorno ponašanje i pridržavanje preporučenih i propisanih mjera,
- neprimjerenost nadzora pridržavanja i kažnjavanja nepridržavanja protuepidemijskih mjera u gospodarskim subjektima – posebno u usporedbi s praksom vezanom uz minorne porezne prekršaje, a u svjetlu razine štete koju jedni odnosno drugi imaju na društvo, gospodarstvo i u konačnici – državnu blagajnu.
Od pozitivnih i negativnih epidemioloških okolnosti mogu se istaknuti:
- nezanemariv (možda i značajan) udio populacije koja je tijekom posljednjih šest mjeseci došla u dodir s virusom što bi u neposrednom budućem razdoblju (obzirom na procjene minimalnog trajanja prirodno stečenog imuniteta) trebalo umanjiti vjerojatnost nekontroliranog razbuktavanja epidemije kakvo smo imali od listopada do prosinca 2020. godine,
- postepeno procjepljivanje najosjetljivije i najizloženije populacije (bez obzira na trenutne logističke probleme u osiguravanju planiranih količina cjepiva),
- neizvjesnost oko utjecaja novih varijanti virusa (i onih poznatih i onih koje bi se prije globalne uspostave kontrole nad pandemijom mogle pojaviti) na učinkovitost stečenog imuniteta (prebolijevanjem ili cijepljenjem) odnosno na brzinu širenja zaraze i težinu bolesti,
- zamor građana protuepidemijskim mjerama potaknut revoltom zbog nejasnih strategija, nejasnih ili dvostrukih mjerila i katastrofalne komunikacije državnih i drugih nadležnih tijela.
Izlaz za nuždu 
pokušao sam kliknuti na sviđa mi se, ali iz nekog razloga ne uspijeva prihvatiti moj google račun kao potvrdu vjerodostojnosti
Hvala. Koliko znam “like” zahtijeva WordPress prijavu (koju možda ne uspijeva potpuno automatski kreirati iz Google prijave – moguće da je potrebna neka dodatna verifikacija putem maila, a koja možda na Gmail strani završi u spam-u).