Prema javno dostupnim podacima i okvirnom određenju početka i kraja pojedinog vala pandemije, 4. val je u Hrvatskoj na dan 3. siječnja 2022. godine, odnosno svojeg 174. dana, sa 686 preminulih osoba oboljelih od COVID-19 mlađih od 65 godina prestigao najdulji i po ukupnom broju preminulih najsmrtonosniji 2. val pandemije, tijekom čijih 250 dana su preminule ukupno 683 osobe navedene dobi oboljele od COVID-19.
Potaknut tim našim tragičnim ostvarenjem u trenutku u kojem nam je povrh mjera, čini se malo kome prihvatljivih iako smo uz njih u 1. valu pandemije smrti prepustili čak 57 puta manje oboljelih spomenute dobi nego u 2. i 4. valu, na raspolaganju ne samo jedno nego nekoliko učinkovitih cjepiva kao i značajno veće znanje, iskustvo i kapaciteti za liječenje bolesti, odlučio sam pokušati izračunati koliko je od spomenutih 686 smrti onih mlađih od te “dobi za mirovinu” možda moglo biti spriječeno da smo i uz ove (ne)postojeće i neprikladne mjere 4. val dočekali potpuno procijepljeni.
Isprika
Među pokazateljima da vlast i nadležne institucije u Hrvatskoj po svemu sudeći nisu bile ni voljne ni sposobne poduzeti nešto više kako do tih smrti ne bi došlo je i to da se i posljednjih dana na nekim mjestima na cijepljenje satima čekalo na hladnoći, unatoč “centralnom naručivanju”, unatoč silnim javnim pozivima na cijepljenje i unatoč proklamiranoj razočaranosti odgovornih slabim odzivom na cijepljenje. A među istim pokazateljima je svakako i to da ni nakon gotovo dvije godine pandemije ta ista vlast i nadležne institucije nisu u stanju ni organizirati ni suvislo objaviti čak ni osnovne demografske podatke o svim hospitaliziranim i preminulim osobama oboljelim od COVID-19. U takvoj situaciji isprazno je očekivati da bi ista vlast i nadležne institucije bile voljne ili sposobne analizirati, organizirati i potom objaviti upotrebljive podatke o statusu cijepljenja hospitaliziranih i preminulih osoba, a kamoli studiju učinkovitosti cjepiva u sprečavanju hospitalizacije i smrtnog ishoda, koji bi građanima izloženim samouvjerenom šarlatanstvu, licemjerju i teorijama zavjere možda malo pomogli pri donošenju odluke o cijepljenju, a vlasti i nadležnim institucijama mogli poslužiti u obrazlaganju opravdanosti donesenih i budućih odluka.
Možda je neprimjereno prema preminulima do takvih odgovora pokušavati doći pod svaku cijenu i kakvim god zaobilaznim putevima, i zato što ti pokušaji nažalost često izgledaju poput “vađenja mandula kroz guzicu” i zato što su rezultati takvih pokušaja neizbježno dvojbene kvalitete, ali čini mi se da je nekako još manje primjereno samo odustati od svega i zaboraviti. Ispričavam se zato unaprijed svima koji su nekog izgubili, posebno u razmatranom razdoblju i rasponu dobi, a koje će ovaj moj pokušaj ili njegov rezultat na bilo koji način povrijediti.
Prva od mnogih pretpostavki
U traženju odgovora na svoje pitanje napravit ću niz pretpostavki. Prva i možda najproblematičnija je da ću potpuno zanemariti učinak koji bi potpuna procijepljenost imala na smanjenje transmisije virusa odnosno ukupnog broja zaraženih osoba. Iz konfuznih informacija u objavljenim tjednim izvješćima HZJZ-a i dnevnim izvješćima o cijepljenju, čak i onda kad su dostupna i kad linkovi na njih funkcioniraju, nemoguće je dobiti upotrebljiv uvid u status cijepljenja zaraženih osoba tijekom 2021. godine.
Povrh toga, nemoguće je temeljem službeno objavljenih podataka utvrditi vrijeme proteklo između trenutka cijepljenja i trenutka zaraze potvrđenog slučaja, dob zaražene cijepljene osobe, status eventualnog prethodnog prebolijevanja, konačni ishod bolesti ili druga rizična stanja od kojih je zaražena osoba patila. Nažalost, sve navedeno mahom vrijedi i kad je riječ o hospitalizacijama i kad je riječ o smrtnom ishodu bolesti, bar ukoliko se oslanjamo na službene izvore informacija.
A kao ključnu informaciju u tjednim izvješćima HZJZ-a na samom početku se ističe da je većina preminulih osoba imala “značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi”.
Niti točno godinu dana nakon dolaska prvih doza cjepiva u Hrvatsku nadležni se nisu odlučili nadopuniti ovaj “disclaimer” riječima poput “i nisu bili cijepljeni” na kraju prve rečenice ili ubaciti jednu dodatnu rečenicu poput “Cijepljenje značajno smanjuje rizik od hospitalizacije i smrtnog ishoda u slučaju obolijevanja od COVID-19”.
Tako dijelom i zbog tog propusta nadležnih anonimus ja pišem ovaj nimalo službeni osvrt za tisuću sedamsto devedeset i pet osoba ne toliko visoke dobi i nepoznatih (ali navodno većinom značajnih) komorbiditeta, oboljelih i preminulih od početka pandemije do dana uoči njegove objave. Naravno – prema javno dostupnim podacima o njihovoj dobi, kakvi bili da bili, koje sam stotine puta ručno prekucavao s Twitter-a i povremeno ispravljao i nadopunjavao prema drugim dostupnim izvorima jer se naša vlast i nadležne institucije u gotovo dvije godine pandemije nisu udostojile te podatke objaviti ni na strukturiran, a kamoli na strojno čitljiv način.
“Ekskluziva”
Najsvježije podatke o statusu cijepljenja preminulih osoba po dobi našao sam u ovoj Index-ovoj “ekskluzivi” od 30. studenog 2021. godine. Citiram:
No zato je Index došao do podataka o necijepljenima i cijepljenima među preminulima po dobnim skupinama za ovu godinu zaključno s 28. studenim.
Cijenim svaki trud da se do ikakvih podataka dođe, jer bez njega ne bi bio moguć ni ovaj tekst, no iz članka nažalost nije jasno je li izvor ovih podataka DZS ili HZJZ, jesu li oni konačni ili će se još mijenjati, ni zašto se podatak o broju ukupno preminulih ne podudara s onim koje su za isto razdoblje objavili HZJZ ili @koronavirus_hr.
Što se pak tiče rasporeda broja preminulih po dobnim skupinama i on je nešto drugačiji od onog koji se može dobiti temeljem podataka koje objavljuje @koronavirus_hr, ali to je očekivano obzirom da su demografski podaci o preminulim osobama koji se tamo objavljuju ponekad nepotpuni ili pogrešni, ali i zato što @koronavirus_hr kao i drugi javni izvori objavljuje godišta rođenja preminulih osoba, a ne navršenu dob preminulih pa se npr. za osobu rođenu 1951. godine, a preminulu tijekom 2021. godine može samo nagađati je li ona preminula s navršenih 70 ili navršenih 69 godina života. Kako HZJZ i DZS vjerojatno imaju i koriste podatak o datumu rođenja kod kategorizacije preminulih osoba po dobnim skupinama neke razlike su tako neizbježne. Na primjer, i kumulativna prosječna dob preminulih od 76,2 godine iz tjednog izvješća HZJZ-a za 26. prosinca 2021. godine niža je od kumulativnog prosjeka dobi preminulih od 76,5 godina izračunatog temeljem objavljenih godišta preminulih do tog dana.
Pretpostavka o razdoblju
Da bi se iz Index-ove tablice pokušala odrediti barem najgrublja stopa učinkovitosti cjepiva u sprečavanju smrtnog ishoda, pa makar i bez ikakve druge kontrole osim one po navedenim dobnim skupinama (spol, druge bolesti, izloženost riziku zaraze, trajanje i primijenjeni postupci liječenja itd. uopće nisu poznati), nužno je barem okvirno odrediti stopu procijepljenosti po tim dobnim skupinama. Obzirom:
- da 2021. godina u Hrvatskoj obuhvaća kraj 2. vala, cijeli 3. val i (nadam se) najveći dio 4. vala pandemije, svaki sa svojim dominantnim sojem virusa različite zaraznosti i virulentnosti,
- da prema informacijama HZJZ-a niti jedna osoba cijepljena bilo kojom dozom do 10. svibnja 2021. godine (što je nakon vrhunca broja preminulih u 3. valu) nije preminula od posljedica zaraze do 1. lipnja 2021. godine, tj. do dana do kojeg je u 3. valu preminulo 92,6% svih preminulih u tom valu,
- da je cijepljenje kod dobnih skupina mlađih od 65 godina krenulo kasnije, a posebno ukoliko se razmatra 2. doza cjepiva koja je kod većine najčešće korištenih cjepiva nužna za ostvarivanje pune zaštite od cijepljenja,
- da za razdoblje prije 14. srpnja 2021. godine (taj datum se slučajno poklapa s okvirno određenim datumom prvih smrtnih slučajeva vezanih uz 4. val) u dnevnim izvješćima o cijepljenju niti nema podataka o procijepljenosti po dobnim skupinama,
učinio sam sljedeću značajnu pretpostavku, tj. onu da su se sve u Index-ovoj tablici navedene smrti cijepljenih osoba dogodile u 4. valu, konkretno između 14. srpnja i 28. studenoga 2021. godine (zadnji dan na koji se odnosi tablica), te da u skladu s tim razdobljem treba odrediti i ukupni broj umrlih po razmatranim dobnim skupinama.
Cijepljeni, necijepljeni i procijepljenost
Kad je riječ o zaštiti koja se ostvaruje cijepljenjem ona svoj puni učinak dostiže otprilike 2 tjedna nakon završetka cijepljenja (npr. primitka 2. doze cjepiva kod onih cjepiva koja predviđaju 2-dozni režim). Iz tog razloga sam u razmatranje kao “cijepljene” u obzir uzeo samo one preminule osobe iz Index-ove tablice koje su primile obje doze bilo kojeg 2-doznog cjepiva ili jednu dozu 1-doznog Janssen cjepiva, kao i osobe koje su cijepljene još i dodatnom (“booster”) dozom. Iako iz tablice i članka nije vidljivo je li možda i neki dio tih osoba zaražen i obolio i prije nego je cjepivo doseglo potrebni učinak pretpostavio sam da su se sve potpuno cijepljene osobe i osobe cijepljene 3. dozom zarazile i oboljele tek nakon što je cjepivo kod njih ostvarilo taj učinak. Sve ostale preminule osobe do ukupnog broja preminulih u promatranom razdoblju i dobnoj skupini tretirao sam kao “necijepljene”. Obzirom da se u 4. valu radilo o delta varijanti protiv koje je i maksimalna zaštita ostvariva potpunim cijepljenjem nešto niža nego za izvorni virus koji je prevladavao u 2. valu ili njegovu alfa varijantu koja je prevladavala u onom 3., kao i to da su se neke preminule osobe cijepljene samo 1. dozom također možda zarazile prije ili neposredno nakon tog cijepljenja, smatram to sasvim prihvatljivim za ovaj vrlo okvirni izračun.
U skladu s navedenim trebalo je, obzirom da su podaci o danu cijepljenja i danu smrti cijepljenih osoba nepoznati, za preminule u dobi od 40 do 64 godine (kod mlađih od 40 nije bilo evidentiranih smrti oboljelih i cijepljenih osoba) nekako odrediti udio “cijepljenih” (završeno cijepljenje) odnosno “necijepljenih” (svi ostali) osoba u populaciji za promatrano razdoblje.
Iz gornje slike se čini da je udio osoba sa završenim cijepljenjem u promatranom razdoblju rastao poprilično linearno pa bi jedan mogući pristup u odabiru stope procijepljenosti za okvirni izračun bio i odabir srednje vrijednosti za razdoblje. No kako se broj preminulih nije kretao linearno činilo mi se prihvatljivije stopu procijepljenosti vezati uz dan do kojeg je u promatranom razdoblju preminulo oko pola broja od ukupno 374 preminule osobe mlađe od 65 godina.
A temeljem ranije pretpostavke da su preminule cijepljene osobe u trenutku zaraze i obolijevanja bile dovoljno (tj. koliko je to maksimalno moguće) zaštićene cijepljenjem, odredio sam da je od trenutka cijepljenja do trenutka smrtnog ishoda kod oboljelih cijepljenih osoba moralo proteći najmanje 4 tjedna, pa sam tim koracima došao do 9. listopada 2021. godine kao dana za određivanje stope procijepljenosti, uvjetno rečeno objektivne, za potrebe ovog izračuna.
Populacije po dobnim skupinama temeljem kojih HZJZ izračunava prikazane stope odgovaraju procjeni stanovništva Republike Hrvatske na dan 1. siječnja 2020. godine koja je dostupna i putem Eurostat-a.
Učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda
Na temelju svih dosad navedenih pretpostavki i podataka (te uz sve spomenute i nespomenute ograde) ugrubo sam za dobne skupine 40-49 godina, 50-59 godina i 60-64 godine (kakve su navedene u Index-ovoj tablici) izračunao efektivnu zaštitu od smrtnog ishoda koju je oboljelima od COVID-19 pružilo cijepljenje:
- u dobnoj skupini od 40-49 godina je od ukupno 544.806 osoba preminulo njih 52, odnosno preminule su 3 od 271.483 cijepljene osobe i 49 od 273.323 necijepljene osobe, što daje smanjenje rizika smrti kod cijepljenih osoba od 16,2 puta odnosno učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda od 93,8%,
- u dobnoj skupini od 50-59 godina je od ukupno 570.899 osoba preminulo njih 147, odnosno preminula je 21 od 318.981 cijepljene osobe i 126 od 251.918 necijepljenih osoba, što daje smanjenje rizika smrti kod cijepljenih osoba od 7,6 puta odnosno učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda od 86,8%,
- u dobnoj skupini od 60-64 godine je od ukupno 295.571 osobe preminulo njih 158, odnosno preminule su 34 od 188.160 cijepljenih osoba i 124 od 107.411 necijepljenih osoba, što daje smanjenje rizika smrti kod cijepljenih osoba od 6,4 puta odnosno učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda od 84,3%.
Dakle, u nekom teoretskom slučaju da su svi kojima je cijepljenje bilo dostupno bili potpuno cijepljeni prije početka 4. vala i zanemarujući sve ostale čimbenike osim ovdje razmatranih, u razdoblju od 14. srpnja do 28. studenoga 2021. godine preminulo bi oko 6 osoba u dobi 40-49 godina (46 manje), 38 osoba u dobi 50-59 godine (109 manje) i 53 osobe u dobi 60-64 godine (105 manje).
Gledajući Index-ovu tablicu, po kojoj uopće nije bilo cijepljenih osoba oboljelih od COVID-19 mlađih od 40 godina koje su preminule od 1. siječnja do 28. studenoga 2021. godine, moglo bi se špekulirati da bi u razdoblju od 14. srpnja do 28. studenoga 2021. godine preminula 1 osoba (16 manje) uzevši u obzir dobnu granicu iznad koje je cijepljenje uopće bilo moguće. No iako udio osoba sa završenim cijepljenjem u korištenom dnevnom izvješću od 9. listopada 2021. godine nije zanemariv ni za te mlađe dobne skupine, ukupne brojke preminulih u njima su toliko niske da je dvojbeno na istima temeljiti koliko-toliko objektivni zaključak. Iznimka od toga je donekle dobna skupina od 35-39 godina u kojoj je, usprkos procijepljenosti od gotovo 40% na dan 9. listopada 2021. godine, bilo ukupno 9 preminulih osoba u promatranom razdoblju među kojima nije bilo cijepljenih, što i uz sve nepoznanice i nedostatke u podacima upućuje na visoku učinkovitost cjepiva u zaštiti od smrtnog ishoda i kad je riječ o toj dobi.
Procjena za ostatak razdoblja
Za preostale dane razmatranog dijela 4. vala koji nisu obuhvaćeni Index-ovim podacima, tj. za razdoblje od 29. studenoga 2021. godine do 3. siječnja 2022. godine, proveo sam identičan postupak određivanja stopa procijepljenosti kao i u prethodnom koraku, a ukupne brojke preminulih po dobnim skupinama raspodijelio na “cijepljene” i “necijepljene” u skladu s dobivenim veličinama tih populacija i odnosima rizika smrti kod “cijepljenih” i “necijepljenih” utvrđenih za razdoblje od 14. srpnja do 28. studenoga 2021. godine.
U skladu s tim da je otprilike pola od ukupno 312 preminulih osoba oboljelih od COVID-19 mlađih od 65 godina u razdoblju od 29. studenoga 2021. godine do 3. siječnja 2022. godine preminulo do 15. prosinca 2021. godine, kao dan za utvrđivanje stopa procijepljenosti utvrđen je, u skladu s već obrazloženom pretpostavkom, 4 tjedna raniji 17. studenoga 2021. godine.
Na temelju navedenog postupka i podataka sam za dobne skupine 40-49 godina, 50-59 godina i 60-64 godine odredio brojke “cijepljenih” odnosno “necijepljenih” preminulih osoba oboljelih od COVID-19 temeljem kakvih se za razdoblje od 29. studenoga 2021. godine do 3. siječnja 2022. godine ostvaruju vrijednosti efektivne zaštite od smrtnog ishoda najbliže vrijednostima prethodno izračunatim za razdoblje od 14. srpnja do 28. studenoga 2021. godine:
- u dobnoj skupini od 40-49 godina je od ukupno 544.806 osoba preminulo njih 30, te je procijenjeno da su preminule 2 od 299.961 cijepljene osobe i 28 od 244.845 necijepljenih osoba, što daje smanjenje rizika smrti kod cijepljenih osoba od 17,2 puta odnosno učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda od 94,2%,
- u dobnoj skupini od 50-59 godina je od ukupno 570.899 osoba preminulo njih 128, te je procijenjeno da je preminula 21 od 343.943 cijepljene osobe i 107 od 226.956 necijepljenih osoba, što daje smanjenje rizika smrti kod cijepljenih osoba od 7,7 puta odnosno učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda od 87,0%,
- u dobnoj skupini od 60-64 godine je od ukupno 295.571 osobe preminulo njih 136, te je procijenjeno da su preminule 33 od 198.565 cijepljenih osoba i 103 od 97.006 necijepljenih osoba, što daje smanjenje rizika smrti kod cijepljenih osoba od 6,4 puta odnosno učinkovitost cjepiva protiv smrtnog ishoda od 84,3%.
Dakle, u teoretskom slučaju da su svi bili cijepljeni i zanemarujući sve ostale razlike tih populacija, u razdoblju od 29. studenoga 2021. godine do 3. siječnja 2022. godine preminule bi 4 osobe u dobi 40-49 godina (26 manje), 35 osoba u dobi 50-59 godine (93 manje) i 49 osoba u dobi 60-64 godine (87 manje).
Summa summarum
Rezultat ove izrazito grube procjene je da bi u slučaju da je ukupna populacija u dobi između 20 i 64 godine završila cijepljenje prije početka 4. vala, u tom valu do 3. siječnja 2022. godine, uz neizmijenjene ostale epidemiološke okolnosti (mjere, ponašanje populacije i sl.), umjesto 685 preminulih osoba te dobi oboljelih od COVID-19 preminulo njih 185 odnosno čak 500 osoba manje. Izraženo po dobnim skupinama iz Index-ove tablice to bi izgledalo ovako nekako:
- 20-24 godine: bez preminulih (5 preminulih osoba manje),
- 25-29 godina: bez preminulih (5 preminulih osoba manje),
- 30-39 godina: bez preminulih (24 preminule osobe manje),
- 40-49 godina: 10 preminulih osoba (72 preminule osobe manje),
- 50-59 godina: 73 preminule osobe (202 preminule osobe manje),
- 60-64 godine: 102 preminule osobe (192 preminule osobe manje).
Možda bi brojke preminulih i u takvom teoretskom scenariju (sivo sjenčano na gornjoj slici) stvarno bile i nešto manje (posebno ukoliko se u obzir uzme neminovno smanjenje transmisije virusa uz punu procijepljenost, nešto veća učinkovitost cjepiva kod osoba koje bi bile cijepljene bliže jeseni, vezano manje opterećenje bolnica i sl.), a možda bi bile i nešto veće (ako su među necijepljenima u značajno većoj mjeri nego među cijepljenima oni boljeg zdravlja, ako se kod preminulih necijepljenih osoba radilo velikim dijelom o osobama koje se iz nekog zdravstvenog razloga nisu smjele cijepiti ili pak cjepivo kod njih ne bi imalo značajan zaštitni učinak i sl.).
Koliko god pogrešna bila ova procjena, razmotreni scenarij nije teoretski samo zbog toga što se do danas necijepljene osobe nisu željele cijepiti. Temeljem ukupnog dosadašnjeg iskustva izvjesno je da naša vlast i nadležne institucije ne bi bile u stanju osigurati dovoljne količine cjepiva, dijelom iz objektivnih razloga nedostupnosti, dijelom iz potpunog izostanka svake inicijative, a čak i da je svo to cjepivo bilo dostupno, izvjesno je da ne bi bile u stanju organizirati i provesti cijepljenje takvog opsega do jeseni 2021. godine.
Nažalost, sve zajedno, uključujući ovu kalkulaciju, spada u domenu “što bi bilo kad bi bilo” – radilo se o mjerama, ponašanju građana, provedbi cijepljenja, pa i ponekoj mučnoj, ali neumoljivo uzaludnoj osobnoj dvojbi prije priključenja na respirator. Sva ta preispitivanja neće vratiti niti jedan od nekoliko stotina života relativno mladih ljudi, koliko god su neki od tih života možda bili bolni i bez pandemije. Oni su za ovaj svijet i za svoje bližnje izgubljeni.
A dojam da smo nakon svega možda nešto više nego ranije izgubljeni i mi koji smo ostali, ne zbog stava o cijepljenju ili prihvatljivim mjerama, nego zbog bezbroj neugodno razgolićenih deluzija i neprikrivene kolektivne želje da naš život, bez obzira na cijenu u tuđim životima, konačno krene dalje, toliko je neumjesno naivan da je naivno povjerovati da je iskren.
Izlaz za nuždu 