Sindikalni masakr motornom pilom

Ponovo ću otvoriti poznatim vicem, uz neke male umjetničke izmjene.

Zbog neučinkovitosti i slabih rezultata Hrvatskih šuma te stalnih odgoda restrukturiranja odlučeno je da se poslovi komercijalnog iskorištavanja šuma izdvoje iz HŠ-a i prepuste austrijskom koncesionaru. Željku i drugim sindikalcima koji su time ostali bez posla omogućeno je da se kvalificiraju za zaposlenje u novom poduzeću tako što će nekoliko dana raditi paralelno s dvojicom austrijskih sjekača (Robocopom i Terminatorom), a posao će dobiti oni čiji učinak bude sličan učinku Austrijanaca.

Po završetku prvog dana kvalifikacija za posao Terminator je posjekao 60 kubika drveta, Robocop 50 kubika, a Željko – samo 1 kubik.

Po završetku drugog dana Terminator je posjekao 50 kubika, Robocop 55 kubika, a Željko koji se praktički “ubio” od truda u strahu za buduću egzistenciju – samo 3 kubika.

Vidjevši da je vrag odnio šalu odluči Željko treći dan zamoliti Robocopa da mu pokaže kako to oni u Austriji rade da postignu takav učinak. I tako, nađu se oni treći dan ranim jutrom u šumi. Cijelo vrijeme ispuštajući čudne mehaničke zvukove Robocop otpočne lekciju.

Robocop: Bzzk-zzzk. Korak 1. Odabrati najbolje područje za sječu. Gzzzk. Korak 2. Dobro pripremiti područje za sječu. Zuuuuu. Korak 3. Odabrati najbolji način zasijecanja za odabrano stablo. Iiiiiiiik. Korak 4. Upaliti motornu pilu.

Željko: Aahaaaa!!! UPALITI motornu pilu!

A kad je Željko jednom shvatio kako radi pila, šumi više nije bilo spasa.

Još jedno u nizu medijskih “izvirivanja” gospodina šefa Hrvatskog sindikata šumarstva ovih dana navelo me na pitanje – zašto niti jedan novinar tom čovjeku nije postavio baš niti jedno bitno pitanje? Pitaju ga samo o bonusima upravi, a što će šef sindikata bilo gdje u svijetu i u bilo kojem povijesnom trenutku reći o upravi – ili, pazi sad, BONUSIMA upravi.

Daleko od toga da se radnici ne trebaju boriti za svoja prava, naprotiv. No čak i da svaki zaposlenik vozi “mečku”, živi u vili i spava na svili, a članovi uprave im donose jutarnju kavicu u krevet, sindikat neće imati milosti pa će tako uljuđeno, ali oštro upozoravati da je nekoliko zaposlenika prijavilo da je prepečenac bio – prepečen, što predstavlja ozbiljno kršenje kolektivnog ugovora.

Jer ako to ne radi – koja bi bila svrha postojanja sindikata? I tko bi im plaćao članarinu?

Međutim, ostavljajući sad ta pitanja vjekovne borbe radnika i kapitalista po strani, smatram da je u situaciji kad se naši zaposlenici svađaju s našim direktorima – a oni jesu naši zaposlenici i naši direktori jer je poduzeće državno – najvažnije provjeriti rade li i jedni i drugi posao za koji ih plaćamo.

U skladu s tim, napravio sam intervju s gospodinom šefom sindikata. Doduše bez njegovog sudjelovanja, pa sam u skladu s tim ostao bez odgovora. Ali bar su pitanja postavljena… Pa, krenimo, ravno u glavu!

Ja: Gospodine Kalauz sindikat kojem ste na čelu broji između 6 i 7 tisuća članova i ima gotovo 200 podružnica. Može li se obzirom na to zaključiti da je velika većina od oko 7.300 zaposlenika Hrvatskih šuma u članstvu Vašeg sindikata?

Prazna stolica: … … …

Ja: Prema ovih dana objavljenom posebnom izvješću Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije pri Ministarstvu poljoprivrede iz 2014. godine, utvrđeni su brojni propusti u poslovanju Hrvatskih šuma. Ponajviše zabrinjava nalaz o prekomjernoj sječi od čak 8 milijuna kubnih metara drvne zalihe u razdoblju od 2006. do 2013. godine. Iznos štete, i to samo od izgubljenog prihoda od prodaje Hrvatskih šuma procjenjuje se na gotovo 3 milijarde kuna, dok je obzirom na potrebna ulaganja koja će biti nužna za sanaciju štete na šumskom dobru taj iznos još i mnogo veći. Slični razmjeri štete utvrđeni su još Nacionalnom inventurom šumskih resursa iz 2010. godine.

Što je po Vašem mišljenju moglo dovesti do tako alarmantnih razmjera prekomjerne sječe?

Prazna stolica: … … …

Ja: Trenutno je od ukupnog broja zaposlenika Hrvatskih šuma oko 5.500 zaposleno u šumarijama, dakle na samom terenu. Prije početka restrukturiranja taj je broj bio i veći. Posebno izvješće uprave šumarstva upozorava da šumarska operativa “već dugi niz godina s namjerom podržava i prikriva zatečeno stanje”. Takav nalaz teško tereti zaposlenike Hrvatskih šuma za nanošenje i prikrivanje štete šumskom dobru.

Obzirom na to da je većina zaposlenika šumarija u sindikatu, te da je praktički u svakoj od 169 šumarija i sindikalna podružnica, teško se oteti dojmu da je sindikat morao imati određene informacije o nastanku prekomjerne sječe, posebno imajući u vidu njen zabrinjavajući opseg.

Jesu li do Vas dolazile ikakve informacije o prekomjernoj sječi, odnosno jeste li o takvim saznanjima možda obavještavali i nadležne institucije?

Prazna stolica: … … …

Ja: U spomenutom posebnom izvješću Uprave šumarstva ocjenjuje se da su Hrvatske šume, obzirom na bitno izmijenjeno stanje šumskog dobra zbog prekomjerne sječe, po zakonu bile dužne plan sječe za 2014. godinu smanjiti za najmanje 50%. Takvo smanjenje značilo bi i smanjenje prihoda od prodaje za čak 750 milijuna kuna odnosno više od trećine ukupnog godišnjeg prihoda Hrvatskih šuma. U takvom scenariju, čak i uz ostvareno poboljšanje profitabilnosti od 2012. do 2014. godine, pojavio bi se manjak u blagajni Hrvatskih šuma od najmanje 600 milijuna kuna. Izvjesno je da bi to dovelo do ozbiljne destabilizacije poduzeća, nemogućnosti isplate plaća i drugih obveza te blokade, otpuštanja radnika, a potencijalno čak i do stečaja poduzeća. Vezano uz navedeno postavit ću Vam odjednom nekoliko pitanja.

Smatrate li da se u cilju sprečavanja takvog scenarija sindikat ubuduće treba više angažirati oko prepoznavanja najtežih oblika nepropisnog postupanja u šumskom dobru?

Ili smatrate da je prethodno opisani scenarij potpuno nemoguć pošto ni sindikat, ni Ministarstvo poljoprivrede, ni uprava Hrvatskih šuma, ni kompletna drvoprerađivačka industrija, obzirom na sve opisane posljedice, ne bi dopustili smanjenje plana sječe bez obzira na Zakon o šumama?

I posljednje pitanje u ovom nizu, smatrate li da građani Republike Hrvatske čijim dobrom Hrvatske šume i njeni zaposlenici upravljaju uopće imaju učinkovit mehanizam kojim bi mogli stvarno spriječiti daljnje uništavanje tog dobra?

Prazna stolica: … … …

Ja: Ovo je moje posljednje pitanje u vezi s posebnim izvješćem Uprave šumarstva. U izvješću se navodi da su na relativno malom području šumarije Repaš, koju su Hrvatske šume sa svoje strane predložile Upravi za terenski nadzor, utvrđene ozbiljne nepravilnosti. Citiram, “brojne ležeće cijele krošnje hrasta lužnjaka ostavljene da trunu nakon izrade i isporuke trupaca”, opet citiram, “gotovo 1.000 m3 trulih trupaca proizvedenih u sječinama 2013. godine, koji su uhrpani ili širom razbacani po jarcima uz ovogodišnje sječine”. Konačno, u izvješću se kao ocjena općeg stanja u 169 šumarija navodi da, citiram “po šumama trunu i propadaju enormne količine neiskorištenog drva ostavljenog nakon izrade i otpreme trupaca”.

Navedeni nalazi upućuju na teški nemar zaposlenika Hrvatskih šuma čije su posljedice ogromne štete u poslovanju Hrvatskih šuma i na javnom dobru o kojem su ti zaposlenici dužni brinuti.

Smatrate li da su obzirom na sve navedeno bilo čime izuzev pravnom formom opravdani zahtjevi sindikata za isplatu stimulacija radnicima prema članku 59. kolektivnog ugovora?

Prazna stolica: … … …

Ja: Problematika restrukturiranja Hrvatskih šuma čini se ponekad poput beskrajne priče. Još 1998. godine studiju restrukturiranja napravili su Austrijanci, pa su je 2002. godine napravili Irci, pa ju je 2009. godine napravio Ekonomski fakultet u Zagrebu. Baratalo se procjenama od čak 3.000 zaposlenika viška. I ranije i danas kao primjer se ističe da austrijska državna tvrtka koja upravlja podjednakim dobrom zapošljava dvostruko manje zaposlenika od Hrvatskih šuma, a ima nekoliko puta više prihode.

2012. godine, po stupanju nove uprave na čelo poduzeća, sindikat se složio da se eventualni višak radnika riješi kroz 3 do 5 godina, pa čak i predložio model po kojem bi se već do kraja 2012. godine broj radnika smanjio za više od 500 uz uvjet osiguravanja poticajnih otpremnina.

Prema javno dostupnim podacima, od 2012. do 2015. godine u mirovinu i uz otpremninu je iz Hrvatskih šuma otišlo ukupno 1.146 radnika pri čemu je za otpremnine radnicima isplaćeno više od 150 milijuna kuna. Pri tom su isplaćene otpremnine iznosile znatno više od zakonski propisanog minimuma, štoviše, i sami ste u prigodnom obraćanju članstvu istaknuli visok iznos pojedinačnih otpremnina koje su se kretale od 90 tisuća pa do preko 200 tisuća kuna.

Da li biste se u tom smislu složili da je uprava Hrvatskih šuma u tom iznimno osjetljivom dijelu restrukturiranja, koje se konačno počelo provoditi od 2012. godine, postupala korektno i u skladu sa sindikalnim željama?

Prazna stolica: … … …

Ja: Nedavno ste jednom portalu izjavili da je visoka financijska dobit ostvarena prije svega zbog smanjivanja broja radnika i ta se ili slična konstatacija ponavlja u gotovo svakom Vašem javnom istupu ovih dana.

Prema objavljenim poslovnim rezultatima Hrvatskih šuma za četverogodišnje razdoblje između 2012. i 2014. godine ukupna dobit prije oporezivanja iznosila je 507 milijuna kuna, što je 420 milijuna kuna veća dobit od prethodnog četverogodišnjeg razdoblja. U istom četverogodišnjem razdoblju, ukoliko se kao mjerilo za usporedbu uzmu troškovi osoblja iz 2011. godine, proizlazi da je na troškovima osoblja ušteđeno ukupno 224 milijuna kuna u odnosu na prethodno razdoblje. Po tome se čini da je kroz smanjivanje troškova osoblja ostvareno 53% od ukupnog povećanja dobiti Hrvatskih šuma.

Međutim, ne treba zaboraviti da je zbog smanjenja naknade za općekorisnu funkciju šuma, koju Hrvatskim šumama po zakonu moraju plaćati sva druga poduzeća, u četverogodišnjem razdoblju od 2012. do 2015. godine prihod Hrvatskih šuma od tzv. “parafiskalnih nameta” smanjen u odnosu na prethodne četiri godine za čak 1,1 milijardi kuna. Kad se to uzme u obzir, ukupan financijski rezultat poslovanja Hrvatskih šuma je od 2012. do 2014. godine poboljšan za čak 1,5 milijardi kuna u odnosu na 4 godine prije toga. U tom iznosu ranije navedeno smanjenje troškova osoblja sudjeluje samo s 15%.

A ukoliko se još uzme u obzir da je smanjenjem parafiskalnih nameta u iznosu od čak 1,1 milijardi kuna znatno rasterećen ostatak gospodarstva moglo bi se reći da je ukupan financijski učinak restrukturiranja Hrvatskih šuma od 2012. do 2015. godine još i bitno bolji.

U svjetlu navedenog, stječe se dojam da sindikat ili ne razumije sve elemente i okolnosti poslovanja Hrvatskih šuma, ili da namjerno iskrivljuje sliku kako bi omalovažio rezultate uprave kojoj je na čelu g. Pavelić.

Kako to komentirate?

Prazna stolica: … … …

Ja: U jednoj drugoj objavi na portalu koji je ovih dana dosta jednostrano zaokupljen problematikom Hrvatskih šuma, potvrđujete navode iz pisma dijela šumarskih djelatnika upućenog tom portalu, iako su navodi mahom netočni, a s druge strane i u suprotnosti s Vašim vlastitim izjavama ovih dana.

Na primjer:

  • U pismu se upravu proziva za uplaćivanje 60% dobiti u državni proračun, bez obzira što su sve odluke uprave o raspodjeli dobiti donošene isključivo na temelju prethodnih i obvezujućih odluka Vlade u 2014., 2015. i 2016. godini, i u ime Republike Hrvatske koja je jedini vlasnik Hrvatskih šuma.
  • Navodi se da se Hrvatske šume ne financiraju sredstvima poreznih obveznika, što nije istina, jer se s naslova naknade za općekorisnu funkciju šuma i drugih nameta Hrvatskim šumama od strane ostatka gospodarstva, dakle poreznih obveznika, prilijeva preko 400 milijuna kuna godišnje.
  • Navodi se da prihodi od prodaje drvnih sortimenata iznose 2 milijarde kuna što također nije istina jer se tu radi o iznosu ukupnih prihoda Hrvatskih šuma.
  • Upozorava se da su u vrijeme ove uprave smanjeni prihodi od prodaje drvnih sortimenata i prosječna cijena po kubiku što također nije točno, a u suprotnosti je i s Vašim izjavama od prije nekoliko dana.

Sve gornje navode o poslovanju Hrvatskih šuma lako je osporiti jednostavnim pregledom javno dostupnih poslovnih izvješća Hrvatskih šuma.

(Pokazujem praznoj stolici sebi nasuprot donju tablicu.)

Godina Prihod od prodaje drvnih sortimenata u kunama Prosječna prodajna cijena kubnog metra u kunama
Stara uprava 2011 1.542.275.000 313
Nova uprava 2012 1.497.604.367 317
2013 1.617.636.408 338
2014 1.581.020.749 328
2015 1.563.199.086 318

(Nastavljam s pitanjem.)

Jasno mi je da radnici šumarija koji su potpisali ovo pismo možda nisu u stanju razumjeti poslovne izvještaje, ali Vašim potvrđivanjem navoda u pismu svjesno ste potvrdili cijeli niz neistinitih navoda.

Ne smatrate li da takvo sudjelovanje u dezinformiranju javnosti šteti vjerodostojnosti sindikata, a time i radnika koje sindikat zastupa? Možete li objasniti zašto se poseže za takvim manipulacijama?

Prazna stolica: … … …

Ja: Sljedećim pitanjem završio bih ovaj intervju.

Prema kolektivnom ugovoru, zaposlenici Hrvatskih šuma ostvaruju pravo na osnovnu plaću, cijeli niz dodataka na plaću, pravo na regres, pravo na naknadu troškova prijevoza, pravo da budu osigurani od strane poslodavca od smrti, bolesti i nezgoda, pravo na korištenje objekata za odmor u vlasništvu Hrvatskih šuma pod povoljnim uvjetima, pravo na redoviti liječnički pregled o trošku poslodavca svake 3 godine, pravo na “Božićnicu” i “Uskrsnicu”, pravo na školovanje i stručno usavršavanje za vrijeme kojeg primaju plaću, pravo na povećanje osnovne plaće ovisno o stažu, pravo na stimulativnu otpremninu, pravo na solidarnu pomoć u slučaju elementarne nepogode ili požara u domu zaposlenika, u slučaju rođenja ili usvajanja djeteta i u slučaju da je zaposleniku potrebno liječenje koje nije dostupno u Republici Hrvatskoj ili pokriveno osnovnim zdravstvenim osiguranjem, te cijeli niz drugih prava od kojih su neka od zanimljivijih pravo na organiziranje sportskih igara o trošku poslodavca svake 3 godine, te pravo na stimulaciju ovisno o financijskom rezultatu poduzeća.

Siguran sam da mnogim zaposlenicima u Republici Hrvatskoj navedena prava djeluju kao znanstvena fantastika.

Posebno bih tu izdvojio radnike u drvoprerađivačkoj industriji, gdje je prosječna plaća dvostruko niža od one u Hrvatskim šumama, odnosno državnog prosjeka. Istovremeno, drvoprerađivačka industrija, koja nažalost na razini cijele djelatnosti ne ostvaruje dobit, i koja je od početka krize izgubila velik broj radnih mjesta, najveći je kupac proizvoda Hrvatskih šuma. A u svakom istupu predstavnika drvoprerađivačke industrije čut ćemo da su cijene proizvoda Hrvatskih šuma – previsoke.

Usprkos svemu navedenom, Vi osobno ste naprotiv upozoravali na preniske cijene drvnih proizvoda i naglašavali da se umjesto smanjenja prava zaposlenika Hrvatskih šuma treba povećati cijena drvnih proizvoda i plasirati ih putem međunarodnih licitacija, dakle da se prava zaposlenika Hrvatskih šuma očuvaju na teret drvoprerađivačke industrije, ali i ostalih građana Republike Hrvatske jer bi se time izvozila jeftinija sirovina umjesto uvijek skupljeg poluproizvoda ili finalnog proizvoda.

S druge strane, kad Vam je to više odgovaralo, kao na primjer kad se početkom 2011. godine razmatrala inozemna ponuda za koncesiju nad šumama, upravo ste blagonaklon odnos Hrvatskih šuma prema drvoprerađivačkoj industriji isticali kao argument protiv prihvaćanja takve ponude.

Ne ulazeći u sve druge aspekte problematike prodajnih cijena Hrvatskih šuma, postavit ću Vam obzirom na sve navedeno, jedno pitanje koje je ovih dana čini se iznimno popularno.

Smatrate li da je to moralno?

Prazna stolica: … … …

Oglasi

One thought on “Sindikalni masakr motornom pilom

  1. Pingback: Epilog… iliti na kraju mojeg šumskog puta | Izlaz za nuždu

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: